Josip Movčan · 1924.–2016.
Josip Movčan · 1924.–2016.
Naše naslijeđe
Sutra ćete hodati drvenim mostićima koji lebde tik iznad tirkizne vode, toliko blizu slapova da osjećate kapljice. Gotovo nitko ne pita tko ih je ondje postavio. Odgovor: tihi šumar Josip Movčan — djed vašeg domaćina u Villi Mukinja.
Planer · 1958.
Rođen u Čakovcu 1924., Josip Movčan studirao je šumarstvo u Šopronu i Zagrebu, specijaliziravši se za krajobrazno planiranje. U jesen 1958. poslan je u mladi nacionalni park u hrvatskim planinama: Plitvička jezera.
Ostao je 33 godine. Kao voditelj zaštite i planiranja stajao je pred pitanjem na koje nitko još nije odgovorio: kako pokazati svijetu krhko čudo — a ne uništiti ga? Njegov odgovor, koji je nazvao turizmom bliskim prirodi, i danas definira Plitvice.
Graditelj
Gotovo sve što posjetitelj dotakne na Plitvicama prošlo je kroz njegove ruke: staze, prijemni prostori, panoramski vlakići, tihi električni brodovi — i drveni mostići koji su postali simbol parka.
Iz arhive parka
Prvi mostići bili su skromni — grube oblice slagane rukom, ograde od oguljenih grana, staze koje su slijedile vodu umjesto da se bore s njom.
Ove fotografije iz arhive nacionalnog parka prikazuju mostiće kako nastaju pod Movčanovom brigom. Materijali su se mijenjali kroz desetljeća, ali ideja nikada: dotaknuti jezera što nježnije. Fotografije ljubaznošću arhive Nacionalnog parka Plitvička jezera.
Filozofija
Volio je reći da grana na kojoj smo savili gnijezdo mora ostati zdrava — a može podnijeti samo ograničenu težinu.
Davno prije nego što je „održivi turizam" postao pojam, Movčan ga je živio: kampovi su izmješteni iz parka, gradnja ograničena, a priroda je uvijek imala zadnju riječ. Vjerovao je da zaštita prirode počinje u glavama ljudi koji žive i rade uz jezera — uvjerenje koje ovo selo nosi i danas.
Priznanja
Njegov je rad Plitvice učinio uzorom nacionalnim parkovima u svijetu. Dvaput je na jezerima organizirao Europsku konferenciju nacionalnih parkova, bio član uprave federacije EUROPARC, a kasnije pomogao oblikovati Nacionalni park Visoke Ture u Austriji.
Njegovim riječima
“Pod pritiskom rukovodstva, neke su dionice mostića građene u širini od 1,5 m, a u novije vrijeme i šire, što plitvički pejzaž vizualno ne podnosi. Široki mostići navlače dvosmjerno korištenje, a to je u suštini početak novog stampeda. Ovu grešku treba ispraviti i kao standardnu širinu upotrijebiti 1,4 m, što se u praksi potvrdilo kao najsretnije rješenje.”
“U skladu sa razvojem ideje, definicije i poimanja statusa nacionalnih parkova u svijetu, ovaj je park sve to vrijeme gradio svoj status, svoju ideologiju, znanstveni fundus, koncepciju prostornog uređenja i realizaciju te koncepcije, istovremeno rješavajući i pitanje svoje vlastite materijalne egzistencije.”
“Posebno treba istaći napore koje ovaj Nacionalni park čini na znanstvenom istraživačkom polju. Ti su napori dijelom preko Plitvičkog istraživačkog projekta usmjereni na otkrivanje zakonitosti i praćenje stanja prirodnog kompleksa, pa predstavljaju osnovicu kompleksne zaštite.”
Iz obiteljskog albuma
Još nekoliko trenutaka iz dugog života uz jezera — na poslu, među kolegama i na proslavi 40. obljetnice parka.
Priča se nastavlja
Josip Movčan bio je djed vašeg domaćina u Villi Mukinja. Ljubav prema ovim jezerima obiteljsko je naslijeđe — prošećite sutra njegovim stazama, a ostatak priče ispričat ćemo vam uz kavu.
